Manja slova Veća slova RSS



Prema Nacionalnoj strategiji za vanredne situacije Crne Gore, pod pojmom vanredna situacija podrazumijeva se stanje stvoreno dejstvom izvanrednih okolnosti, iznenada prouzrokovanih prirodnim ili ljudskim faktorom, čime je stvorena neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi, imovinu građana, ili je značajno ugrožena životna sredina ili kulturno-istorijsko nasljeđe na određenom području, koju pogođena društvena zajednica nije u stanju da otkloni sopstvenim snagama i sredstvima, već je za njihovo saniranje potrebna pomoć cijele zemlje, a ponekad i međunarodne zajednice. Masovnost nastradalog stanovništva, obim oštećenja i potreba za pomoć, osnovne su odlike katastrofa. Katastrofe naglo i drastično remete socijalnu ili ekološku ravnotežu na pogođenom području, uslovljavajući značajno pogoršanje higijensko-epidemiološke situacije na zahvaćenom terenu. Za razliku od katastrofe, nesreća (incident) predstavlja iznenadnu i neposrednu opasnost po život i zdravlje ljudi na određenom području, koju je pogođena društvena zajednica u stanju da sama otkloni – sopstvenim snagama i sredstvima.

Pored navedenih katastrofa i nesreća, pod vanrednim situacijama u školi podrazumijevaju se sve situacije koje u većoj mjeri remete uobičajeni život škole npr. iznenadni nestanak električne energije u drugoj smjeni, požar u školi, nasilno ponašanje pojedinaca i grupa u školi ili u školskom dvorištu, povrede učenika/ca u školi ili na putu do škole, smrt druga/drugarice iz učionice, manifestacije zavisnosti (narkomanija, alkoholizam, nikotinizam), epidemije zaraznih i virusnih bolesti i sl. Svaka škola u Crnoj Gori do određene mjere je specifična, i ona na bazi svojih konkretnih uslova treba da procijeni vlastite rizike i da razvije specifične strategije, prevencije, suzbijanja, eliminisanja i zaštita od bezbednosnih rizika, kao i edukaciju svojih učenika/ca u cilju razvijanja njihove bezbjednosne kulture.

Zavod za školstvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova – Direktorat za vanredne situacije i civilnu bezbjednost i Kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori, realizovali su regionalni projekat pod nazivom „Pripremljenost za odgovor na katastrofe i smanjivanje rizika od katastrofa“. Projekat se realizovao u pet osnvnih skola: “Branko Božović” u Podgorici, “N.H. Savo Ilić” u Kotoru, “Boško Strugar” u Ulcinju, “Jugoslavija” u Baru i Vukašin Radunović u Beranama. Vremenski okvir realizacije projekta je bio 10 mjeseci, od 1. decembra 2012. godine do oktobra 2013. godine.

Ciljevi Projekta:

  • Obezbijediti da učenici/ce osnovnih škola uče sadržaje u vezi sa prirodnim i ljudskim faktorom izazvanim katastrofama i izgrađuju potrebne vještine adekvatnog reagovanja u vanrednim situacijama.
  • Osposobiti škole da u saradnji sa relevantnim ustanovama i organima lokalne uprave izvrše procjenu rizika, te razviju planove za djelovanje u vanrednim situacijama.

Sve predviđene projektne aktivnosti su realizovane u utvrđenom vremenu i po unaprijed predviđenoj proceduri i dinamici. Dalje u tekstu ćemo pojedine aktivnosti detaljnije prikazati.

 

Istraživanja sa učenicima/cama i roditeljima iz pet osnovnih škola je sprovedeno u februaru 2013. godine. Istraživanje je imalo za cilj da utvrdi kakva su znanja i stavovi učenika/ca i roditelja o preventivnom djelovanju u vanrednim situacijama izazvanih prirodnim katastrofama. Zaključci istraživanja su: neophodno je učiti o prirodnim katastrofama i postupcima zaštite od njih u školi; zemljotres je najveći rizik za školu i mjesto u kome žive i uče đaci; informisanost učenika/ca i roditelja o adekvatnom reagovanju u slučaju zemljotresa je veoma mala; roditelji u velikoj mjeri pozitivno gledaju na njihovo uključivanje u sistem zaštite i spašavanja od prirodnih katastrofa; pripremljenost škola za slučaj prirodnih katastrofa je veoma loša. Istraživanjem je rukovodio Radoje Novović, koordinator Projekta.

Međupredmetni program Obrazovanje u oblasti vanrednim situacijama za učenike/ce osnovnih škola izučavaće se od IV do IX razreda u sljedećim predmetima: Geografija, Poznavanje društva, Priroda i tehnika, Priroda, Osnovi tehnike, Građansko vaspitanje, Biologija sa ekologijom; Biologija i Fizičko vaspitanje. Učenjem ovog predmeta učenici/ce će: upoznati osnovne bezbjedonosne rizike, njihove manifestacije i posljedice po ljude; steći znanje i razumijevanje sigurnosnih i zaštitnih mjera i radnji u različitim situacijama; izgraditi svijest o potrebi zaštite sebe, drugih ljudi i životne sredine; steći vještine preventivnog i sigurnosnog djelovanja u vanrednim situacijama; osposobiti se za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u različitim situacijama; pravovremeno, pribrano i osviješćeno postupati u različitim kriznim situacijama, pružajući pomoć sebi i drugima te znajući kome se i kako obratiti za stručnu pomoć. Autori programa su: mr Zoran Lalović, dr Snežana Grbović, Nada Maras iz Zavoda za školstvo i Ljiljana Vučetić iz Direktorata za vanredne situacije i civilnu zaštitu.

Metodološko uputstvo za realizaciju programa: OBRAZOVANJE U OBLASTI "VANREDNIH SITUACIJA" su napisali mr Zoran Lalović, dr Snežana Grbović i Nada Maras iz Zavoda za školstvo. Ovim uputstvom daju se odgovori na sljedeća pitanja: Kakav je položaj ovog programa? Šta je cilj ovog programa? Koji su sadržaji programa? Kako se program realizuje? Koje su preporučene metode i oblici učenja programa? Na kraju su prikazani primjeri dobre prakse.

Zavod za školstvo i Direktorat za vanredne situacije i civilnu zaštitu su realizovali 10 dvodnevnih seminara za nastavnike/ce iz 9 osnovnih škola na temu Obrazovanje u oblasti “vanrednih situacija”. Seminari su realizovani u periodu od 17. do 28. juna 2013. godine. Na seminarima je edukovano 198 nastavnika/ca iz sljedećih osnovnih škola:  „Savo Ilić“ i „Njegoš“ iz Kotora;  „Boško Strugar“ i „Maršal Tito“ iz Ulcinja; „Branko Božović“ iz Podgorice; „Jugoslavija“ iz Bara; „Vukašin Radunović“, „Vuk Karadžić“ i „Radomir Mitrović“ iz Berana.

Cilj seminara je bio, da se nastavnici/ce: upoznaju sa Programom Obrazovanje u vanrednim situacijama (ciljevima, sadržajima, temama, aktivnostima); edukuju za primjenu najvažnijih metoda u nastavi ovog programa; daju sugestije u vezi sadržaja Priručnika za nastavnike/ce i budućom organizacijom nastave i upoznaju sa pilotiranjem jednog broja časova u sljedećoj školskoj godini. Seminare su realizovali sljedeći treneri: mr Ljuban Tmušić i Zoran Perović iz Direktorata za vanredne situacije i civilnu zaštitu i mr Zoran Lalović, dr Snežana Grbović, Nada Maras i Radoje Novović iz Zavoda za školstvo.

Vodič za postupanje u slučajevima vanrednih situacija predstavlja okvir aktivnosti zaštite koje škola teba da preduzme u slučaju katastrofa. On je pomoć već edukovanim nastavnicima/cama, jer predstavlja sažeti podsjetnik šta treba uraditi u slučaju vanredne situacije u školi, i čini skup znanja čijom primjenom nastavnici/ce mogu doprinijeti da škola bude sigurno mjesto za učenike/ce. Takođe, Vodič nudi preporuke školama i njihovim upravama o tome kako škola može djelovati kao sistem onda kada se prirodna katastrofa dogodi. Vodič je nastao kao plod rada i saradnje radne grupe iz Zavoda za školstvo i Direktorata za vanredne situacije i civilnu zaštitu.

Škole su u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije izradile planove procjene ugroženosti, kao i planove zaštite i spašavanja od zemljotresa kojima se preventivno pripremaju za organizaciju procesa koji umanjuje rizike, odnosno kojim se obezbjeđuje zaštita učenika/ca u slučaju ove i drugih katastrofa.

U cilju povećanja bezbjednosti učenika/ca i zaposlenih, u svim školama u kojima su izrađeni planovi zaštite i spašavanja od zemljotresa, organizovane su vježbe evakuacije po scenarijima iz urađenih planova. To je bila prilika da se provjeri funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja i koordinacija sa spasilačkim službama koje se angažuju u vanrednim situacijama.

Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), Zavod za školstvo, Direktorat za vanredne situacije  i civilnu zaštitu uz podršku Unicefa realizovali su Ljetnji obrazovni kamp za učenike/ce na temu  Obrazovanje u vanrednim situacijama. Cilj kampa je bio da učenici/ce na interesantan i interaktivan način saznaju više o adekvatnom reagovanju u vanrednim situacijama u svojoj školi i opštini.

U svim školama koje su uključene u Projekat održane su radionice sa Đačkim parlamentima sa ciljem razvijanja svijesti učenika/ca o važnosti sticanja znanja i vještina za adekvatno reagovanje u slučaju prirodnih katastrofa.

U školama u kojima je realizovan Projekat su bile organizovane izložbe likovnih i literarnih radova gdje su učenici/ce svoje misli o prirodnim katastrofama pretočili/e u likovni i literarni izraz.

 

Koordinator projekta

Radoje Novović, samostalni savjetnik