PROFESIONALNI RAZVOJ NA NIVOU ŠKOLE

Profesionalni razvoj nastavnika predstavlja kontinuirano sticanje, proširivanje i produbljivanje znanja i vještina koje su relevantne za unapređenje kvaliteta nastave, učenja i postignuća učenika. Do skoro se, uglavnom, odvijao kroz organizovanje seminara koji su se nudili van škole.

Profesionalni razvoj je dugoročan proces koji se velikim dijelom odvija u školi. U poređenju sa obukom koja se odvija van škole i dešava periodično, profesionalni razvoj na nivou škole (PRNŠ) predstavlja kontinuirani proces koji obuhvata različite aktivnosti koje se realizuju u školi. PRNŠ pruža mogućnost sticanja različitih vještina i kompetencija svim nastavnicima. Organizovanjem i realizacijom aktivnosti PRNŠ-a obezbjeđuje se kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama, pedagoško-psihološkom službom i upravom škole.

Osnova na kojoj počiva PRNŠ (nastavnici uče jedni od drugih) podrazumijeva timski rad koji daje mogućnost stvaranja i razmjene novih ideja, ali i znatno veću efikasnost u radu pojedinca. Timski rad je način na koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja, mišljenja i pogleda.

Ovaj sistem, takođe, uvažava i čini vidljivim angažovanje pojedinaca na sopstvenom profesionalnom napredovanju. Profesionalni portfolio nastavnika dokaz je o njegovom stalnom usavršavanju i razvoju, kako u dijelu u kojem se nalaze potvrde i sertifikati o završenim programima obuke, tako i u dijelu u kojem se nalaze dokumenta o sopstvenoj nastavnoj praksi i razmišljanja o njoj. Nastavnici žele da se dokazi o satima utrošenim na lični profesionalni razvoj nađu na jednom mjestu, kao i primjeri dobre prakse i druga dokumenta koja oni smatraju relevantnim za ovu oblast.

U sistemu su, od njegovog uvođenja u A, B i C grupe škola (septembar 2008), aktivni svi njegovi učesnici. Slijede informacije o tome.

NACIONALNI KOORDINATORI ZA PRNŠ

SAVJETOVANJA - SNAŽAN DOPRINOS PRNŠ-u

Osiguranje kvalitetnog obrazovanja koje treba funkcionalno da odgovori na potrebe i interesovanja pojedinca u savremenom društvu, posljednjih godina neizostavno obuhvata i pitanje obrazovanja i profesionalnog razvoja nastavnika. Profesionalni razvoj i stalno osavremenjavanje znanja i vještina potrebnih za uspješnu realizaciju nastavne prakse zaživio je u našim školama, najviše zahvaljujući PRNŠ sistemu, koji je, tokom prethodne dvije godine uveden u sve vrtiće, osnovne škole i gimnzije u Crnoj Gori. PRNŠ sistem nastavnicima omogućava organizovano uključivanje u aktivnosti profesionalnog razvoja u samoj školi – u skladu sa ličnim potrebama, potrebama škole kao organizacije u kojoj nastavnik radi, ali i potrebama učenika koje nastavnici podučavaju.

Sistem profesionalnog razvoja nastavnika formiran je kako bi se svim nastavnicima pružila mogućnost da se kontinuirano profesionalno usavršavaju, unapređujući proces podučavanja učenika i kvalitet učeničkih znanja. Polazeći od pretpostavke da nastavnici imaju ključnu ulogu u vaspitanju i obrazovanju mladih, kao i u primjeni planiranih promjena, to oni mogu i da doprinesu razvoju obrazovnog sistema čiji prozivod će biti obrazovani pojedinci koji posjeduju znaja i vještine neophodne za život u savremenom društvu.

Da bi dostigao i sačuvao aktuelnost u sve tri dimenzije nastavničke kompetencije (profesionalna dimenzija, pedagoško-didaktičko-metodička dimenzija i radna dimenzija), nastavnik ne može izbjeći stalno učenje i osavremenjavanje sopstvene prakse.

Kako bi obezbijedili podršku sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole (PRNŠ), u Zavodu za školstvo, još prilikom formiranja tog sistema, imenovali smo savjetnike iz Odsjeka za KPR za nacionalne koordinatore za određeni broj škola i vrtića. Poslovi i zadaci nacionalnog koordinatora za profesionalni razvoj jesu da analizira izvještaj o profesionalnom razvoju koji škola dostavlja nakon samoevaluacije procesa, kontinuirano pruža podršku školama za koje je zadužen (posjećuje školu u cilju pružanja podrške i pomoći u daljem planiranju i realizaciji profesionalnog razvoja), piše izvještaj o profesionalnom razvoju škole za protekli period i formira i dopunjava portfolio o profesionalnom razvoju škola za koje je zadužen.

Jedan od načina pružanja pomoći i podrške jesu savjetovanja namijenjena PRNŠ koordinatorima i timovima za PRNŠ. Tokom tih savjetovanja raspravlja se o aktuelnim temama, primjerima dobre prakse iz škola, ali i teškoćama na koje se prilikom planiranja i u realizaciji planova, nailazi. Odsjek za KPR je u prvoj polovini godine (januar – jun 2010) realizovao 26 regionalnih savjetovanja za PRNŠ timove iz D i E škola, a u drugoj polovini godine isto toliko, za A, B i C grupe škola i djelimično D i E.

Tema savjetovanja u periodu septembar-decembar 2010. godine bila je samoevaluacija PRNŠ sistema nakon dvogodišnje primjene u A, B i C školama i izvještaji o realizaciji u D i E školama, diskusija o aktuelnim pitanjima i razmjena informacija u oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. Koordinatori iz škola predstavili su najzanimljivije aktivnosti koje su realizovali u proteklom periodu. Među njima se najviše ističu ogledni i ugledni časovi, zatim okrugli stolovi na odabrane teme, prezentacije i radionice u organizaciji nastavnika iz škole. Timovi su istakli posebnu zainteresovanost nastavnika za uključivanje u aktivnosti profesionalnog razvoja, formiranje i dopunjavaje profesionalnog portfolija, prenošenje sopstvenog iskustva kolegama i sl.

U školama su posebno aktivni ICT koordinatori koji svoje kolege obučavaju za korišćenje IC tehnologije u pripremanju i realizaciji nastave.

Zanimljivo je iskustvo barskih škola koje su na nivou svoje opštine formirale tim za profesionalni razvoj, kako bi lakše realizovali pojedine aktivnosti iz ove oblasti, te razmjenjivali mišljenja, ideje i primjere dobre prakse. Tim je formiran početkom februara 2010. godine i čine ga koordinatori za PRNŠ iz pojedinih škola. U organizaciji ovog tima do sada su relazovana dva okrugla stola: u OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ na temu Ocjenjivanje od ideje do prakse (učestvovalo 25 nastavnika) i u OŠ „Srbija“ na temu Značaj planiranja u školskoj praksi, koji je takođe naišao na značajno interesovanje nastavnika. Izlagali su nastavnici-praktičari.

Sve škole su dobile Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika za školsku 2010/11. godinu, kao i časopis Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori br. 5. Razmatrane su mogućnosti korišćenja Kataloga i uvođenja novih opcija u smislu direktne ponude konkretnog seminara od strane autora i koordinatora programa obuke, kako bi nastavnici mogli pojedinačno da se odlučuju za neke od njih. Naime, konstatovano je da se jedan broj nastavnika brojem pohađanih programa obuke izdvojio u sredini u kojoj radi, te da bi željeli da se usavršavaju u skladu sa ličnim potrebama i da im to treba omogućiti.

Na osnovu analize procesa, koordinatori tvrde da se većina nastavnika u njihovim školama uključila u aktivnosti profesionalnog razvoja. Oni koji se ne uključuju najčešeće pripadaju grupi sa višegodišnjim stažom, što je za očekivati.

Kako bi naši susreti sa predstavnicima škola bili što efikasniji, zamolili smo koordinatore i članove timova da popune anketni list koji se sastojao od pitanja kojima se od njih tražilo da procijene koliko je ovakva vrsta savjetovanja za njih korisna, da svoje mišljenje obrazlože, da identifikuju, za njih, posebno korisne aktivnosti na savjetovanju, kao i da daju predloge za sljedeće sastanke i savjetovanja. Kao korisna, savjetovanja procjenjuje 37% koordinatora i članova timova, a kao veoma korisna 63%. Kao razloge za ovakvu procjenu navode: mogućnosti razmjene iskustava, upoređivanja svoje škole u toj oblasti sa drugim školama, bolju i češću saradnju među timovima za PRNŠ i samim tim bolju realizaciju predviđenih aktivnosti; prepoznaju se obrazovni problemi i načini njihovog rješavanja; dodatna motivaciju za rad i nove ideje; povezivanje sa koordinatorima iz drugih škola i započinjanje saradnje na realizaciji aktivnosti PRNŠ-a; doprinose kontinuiranom i planskom ličnom profesionalnom razvoju; čuju se značajne i zanimljive informacije o rezultatima PRNŠ-a koji su postignuti u „malim“ školama; podstiču se ambicije koordinatora, motivišu za dalje aktivnosti, dobijaju nove ideje, obavezuju; podstiče se optimizam u ostvarenje PRNŠ-a; dobijaju se ideje za  dalje planiranje aktivnosti PRNŠ-a; prilika da se čuje nešto novo; intezivnije implementiranje PRNŠ-a; omogućava praćenje trendova na polju porfesionalnog razvoja nastavnika u okruženju i šire; susret sa kolegama iz struke; upoznavanje sa primjerima dobre prakse u realizaciji PRNŠ; informacije kojima se mogu otkloniti nedoumice vezane za PRNŠ, kao i o aktuelnim dešavanjima i zahtjevima u obrazovanju.

Koordinatori iz škola predlažu sljedeće: na savjetovanja pozvati i direktore škola kako bi dali veću podršku aktivnostima PRNŠ-a; češća savjetovanja sa manjim grupama; omogućiti prezentaciju realizacije aktivnosti PRNŠ-a iz svih škola i iznošenje sopstvenog iskustva rada u timu na nivou PRNŠ-a; nastaviti sa ovakvim načinom rada i davanjem stručnih uputstava.